Dezinformacija 5: Tradicionalna kultura učinila je kinesku znanost zaostalom

Gledajući iz današnje perspektive 21. stoljeća unatrag na drevnu Kinu, može nam se činiti da je društvo bilo nazadno i da je zaostajalo za ostatkom svijeta. Međutim tadašnja stvarnost je bila sasvim suprotna.

Kineska znanost i tehnologija bile su nenadmašne diljem svijeta sve dok Europa nije prošla kroz industrijsku revoluciju. Doista, neke inovacije ključne za europski vojni i kulturni razvoj, poput papira, tiskanja, kompasa i baruta, prvi su put izumljene u Kini. Proširile su se na Zapad tek nekih 700 godina kasnije.

Razdoblja poput dinastija Han, Song i Tang prepuna su briljantnih liječnika, pjesnika i generala koji su osmislili lijekove, prozu i vojne taktike koje bi mnoge današnje stručnjake ostavile u čudu.

Tek nakon Opijumskih ratova sredinom 19. stoljeća stvorio se jaz u znanstvenom i tehnološkom razvoju između Kine i Zapada. Međutim to je bilo upravo zato što su vlade dinastije Qing odstupile od tradicionalnog kineskog duha prilagođavanja i otvorenosti prema inovacijama.

Jaz je dodatno proširen u 20. stoljeću s Mao Zedongovom antidesničarskom kampanjom koja je ciljala na intelektualce i Kulturnom revolucijom koja je oštro kaznila obrazovane Kineze. Čak i danas, unatoč ekonomskom napretku Kine, represija Komunističke partije, korupcija i cenzura sprječavaju kineske intelektualce i znanstvenike da dosegnu nove visine.

Tko zna kakva bi sve istraživačka čuda mogla izroditi obnova tradicionalne kineske kulture i otvorenost u globaliziranom i tehnološki naprednom svijetu?

Upravo to je ono što Shen Yun želi istražiti.